Domaće, direktno sa selaBez posrednika i bez provizijeDogovor i plaćanje idu domaćinu
Savet

Kako izabrati domaći med, pravi vodič

Piše: redakcija Vaš domaćin

Ako ste ikada pomislili da je svaki teglica meda u prodavnici prava, ovaj članak će vas naterati da promislite. Razlika između domaćeg pčelarskog meda i industrijski obrađenih sirupa je ogromna, i kupac koji zna na šta da gleda može lako da prepozna kvalitet.

1. Boja nije sve, ali govori dosta

Boja meda zavisi od cveta sa kog su pčele sakupile nektar. Bagremov med je svetao, gotovo proziran, dok je livadski tamniji. Šumski med je najtamnije nijanse i ima izraženu aromu. Boja sama po sebi ne određuje kvalitet, ali svaka vrsta meda ima karakterističnu nijansu, ako kupujete bagremov med a teglica izgleda tamno žuta, postavlja se pitanje šta je u njoj.

2. Miris i ukus

Pravi domaći med ima izražen miris cveta od kog je pravljen. Otvorite teglicu, ako miris nije skoro nikakav ili podseća na karamel, verovatno je med termički obrađen ili pomešan sa sirupima. Ukus treba da bude pun, sa primesama biljaka, ne preterano sladak.

3. Konzistencija i kristalizacija

Većina vrsta meda kristalizuje vremenom. Ako vam neko prodaje med koji godinama stoji potpuno tečan, verovatno je grejan ili filtriran kroz mreže koje uništavaju polen. Kristalizovan med možete vratiti u tečno stanje na temperaturi do 40°C, više od toga uništava enzime.

  • Bagremov med, kristalizuje vrlo sporo, godinu dana ili više
  • Livadski med, 2 do 6 meseci
  • Med od suncokreta, najbrže, već za par nedelja
  • Med sa medljike (šumski), sporije, ali zavisi od vrste

4. Domaćin koji vam prodaje

Najbolji test za med je jednostavan, pitaj pčelara. Ako čovek može da ti opiše svaki proces, od ramova do filtriranja, znaš da je iskreno radio.

Stari pčelarski savet

Domaćinstvo koje proizvodi med treba da ima kontakt, da kupcu može da pokaže pčelinjak, ili bar da na slikama postoji autentičnost. Sajt Vaš Domaćin proverava svaki nalog ručno, kvačica pored imena znači da je domaćin verifikovan, sa registrovanim PIB-om.

5. Cena, jeftino nije uvek dobro

Domaći pčelarski med ne može da bude jeftin. Pčelar mora da hrani pčele zimi, kupuje opremu, prevozi košnice, plaća veterinarski pregled. Ako neko prodaje med znatno ispod tržišne cene, pitaj zašto. Možda razlog postoji, možda i ne.

Zaključak

Domaći med je investicija u zdravlje, podrška malim proizvođačima i čin poštovanja prema tradiciji. Sa znanjem koje sad imaš, sledeći put kad budeš birao teglicu, gledaćeš drugačije.

Pretraži pčelare u tvom kraju, pozovi domaćina, pitaj. Pravi pčelar uvek ima vremena da priča o svom radu.

Podeli: Viber WhatsApp

Javi mi kad izađe novi tekst

Bez zatrpavanja; samo kad se pojavi tekst iz kategorije koja te zanima.